Trg pobede
Banat,  Rumunija

Veče pod svetlima Temišvara

Sećate li se priče kako smo se vikend ranije gosn turista i moja malenkost posvađali oko odlaska u Rumuniju pa završili na Tari? O obilasku Transilvanije pričam bezmalo proteklih osam godina, toliko da gosn turisti nije preostalo ništa drugo, osim da se složi sa planom da prvi vikend oktobra meseca provedemo u Rumuniji. I to ne bilo kakav vikend. Nego produženi.

Dan ranije, puna entuzijazma, predočila sam okviran plan puta koji je sadržao obilazak Temišvara, Hunedoare, Sibinja, Sigišoare, Brašova i Brana, uz još par usputnih stanica. Kada sve sumiram na kraju, moram vam reći da nismo baš u potpunosti uspeli ispratiti ovako zahtevan tempo puta. Ali ono što smo zasigurno znali je to da će prva stanica biti nezaobilazni Temišvar, treći grad po veličini u Rumuniji i grad koji je prvi u Evropi dobio uličnu rasvetu.

Pristigli smo u grad kome je sa pravom dodeljen epitet „Mali Beč“. Parkirali smo nedaleko od Begeja, kod Rumunske pravoslavne saborne crkve, u celosti podignute 1946. godine. Verujem da biste zbog samog imena grada kao i većina pomislili da kroz Temišvar protiče Tamiš. Ukoliko je to po sredi, složiću se da i niste daleko od istine. Nekada deo rukavaca Tamiša zaista i jeste proticao kroz Temišvar, a kasnije je zbog močvarnog tla, tok reke izmešten desetak kilometara od grada. U Temišvaru je ostao Begej čije su obale vremenom uređene i pretvorene u šetalište.

Rumunska pravoslavna saborna katedrala je najveća crkva u banatskom okrugu

Prvi susret sa Temišvarom prekinulo je graktanje gomile ptica, koje su nadletale iznad zeleno žute kupole Rumunske pravoslavne saborne katedrale. Atmosfera je odavala utisak najstrašnije scene iz Hičkokovog filma. Iako je zvanično Noć veštica trebala nastupiti krajem meseca, sve je izgledalo kao da su Rumuni rođeni spremni.

Dok su ptice u jatu sumanutim letom aterirale iznad naših glava, prešli smo bulevar i kročili na Trg pobede. Što smo se više udaljavali od Rumunske pravoslavne saborne katedrale, neprijatan zvuk graktanja ptica se sve više i više smanjivao, dok se nije potpuno izgubio. 

Našli smo se na Trgu pobede koji je jedan od tri najznačajnija trga Temišvara. Upravo na ovom trgu počela je Rumunska revolucija, decembra 1989. godine, kojom je narod Rumunije uspeo da svrgne surovu komunističku vladavinu Nikolaja Čaušeskua i njegove supruge Elene. Deset godina kasnije, naspram Rumunske pravoslavne saborne katedrale u čast stradalima u krvavoj revoluciji podignut je spomenik.

Temišvar je prvi evropski grad koji je 1884. godine dobio uličnu rasvetu

Ulična rasveta u centralnom delu Temišvara je za moj ukus previše žuta. Iako volim tople tonove, temišvarska rasveta vuče na nijanse drečeće narandžaste i nepopravljivo mi ne prija oku. Verovatno ste čuli da je Temišvar prvi grad u Evropi, a drugi u svetu posle Njujorka, koji je 12. novembra 1884. godine dobio uličnu rasvetu, a ceo sistem brojao je 516 lampi. Međutim, čini mi se da su poprilično ostali na nivou osvetljenja iz XIX veka i da njihova ulična rasveta nije prošla preko potrebno unapređenje. Upravo kao uspomena na prvo ulično osvetljenje, ispred dvorca Hunjadi postavljen je fenjer sa ubeleženim datumom kada je rasveta puštena u etar.

Gledajući kroz statuu vučice koja doji Romula i Rema, pokušali smo da razaznamo kojih su zaista boja fasade građevina koje okružuju trg. Statuu je 1926. godine Temišvaru darovao Rim, kao suptilno podsećanje narodu Rumunije da se nalaze pod uticajem Italije. 

Prisećajući se fotografija Temišvara po dnevnoj svetlosti, dobila sam želju da sutradan napravimo ponovni krug po gradu. Međutim, vreme nam nikako nije išlo na ruku. Trebalo je zaći dublje u Transilvaniju i uz obilazak Hunedoare i Sibinja stići u Sigišoaru.

Trg pobede
Statua vučice koja doji Romula i Rema ispred dvora Dauerbah
Trg pobede
Lojdova palata u pozadini, prva građevina podignuta na Trgu pobede

Prošli smo pored zgrade Opere koja je ujedno i sedište nacionalnog teatra, jedinog u Evropi u kome se predstave izvode na tri jezika i to: rumunskom, mađarskom i nemačkom, pa ulicom Alba Iulia nastavili ka Trgu slobode. 

Temišvar je bio neočekivano živ, kao nikad pre. Iako sam nekoliko puta pre ovogodišnjeg odlaska već boravila u gradu, nikada nisam videla ovoliki broj ljudi na njegovim ulicama. Svi ti ljudi definitivno su mu dali život i neku drugu notu, koja mi je jako prijala. Ulice i fasade zgrada nisu izgledale tužno i prazno.

Opera
Opera
Ulica Alba Iulia
Ulica Alba Iulia

Bonus informacija:

  • U ulici Alba Iulia se nalazi Turistički info centar, koji prilikom našeg obilaska grada nije bio otvoren.
  • U ovoj ulici možete pronaći i menjačnice, samo povedite računa o njihovom radnom vremenu.

Trgom slobode koji je nekada bio centar Temišvarske tvrđave sada dominiraju vojne institucije

Izbili smo na Trg slobode, kojim se prolamala opuštajuća melodija mladog pijaniste. Klavir je bio postavljen ispred baroknog spomenika Bogorodice i Svetog Jovana Nepomuka iz 1756. godine. Povremeno je muziku prekidao zvuk točkova tramvaja. Ovaj detalj ne bi bio toliko značajan, da Temišvar nije prvi grad u Evropi koji je jula meseca 1869. godine stavio u pogon tramvaj na konjsku zapregu.

Pre nego što je trg postao moderni centar Temišvarske tvrđave, na njemu se od davnina nalazila glavna pijaca. Međutim, sa dolaskom Habzburgovaca, Trg slobode je postao sedište vojnih institucija. I dan danas se na njemu nalaze Komanda garnizona i Vojni kazino prvobitno zvan Komandantov dom, ali i zgrada Stare opštine, fasade bordo – bele boje koja se svojim eklektičnim stilom izdvaja od ostalih. U njoj se danas nalazi Muzička akademija

Spomenik Marija - Jovan Nepomuk
Spomenik Marija - Jovan Nepomuk
Trg slobode
Trg slobode

Dodatna informacija:

  • U odnosu na prošli obilazak Temišvara, moram primetiti da je sada veliki deo fasada obnovljen i restauriran. I dalje se radi na sređivanju, te se na pojedinim zgradama još uvek mogu videti skele i prekrivena fasada, kao što je to trenutno slučaj na Rimokatoličkoj katedrali.

Dok se gosn turista načuđavao i oduševljavao viđenim, jer Temišvar, tačnije celu Rumuniju nije tako zamišljao, ja sam ponavljala kako nas tek čeka najlepši deo. Jedva sam čekala da stignemo na Trg ujedinjenja.

Temišvar
Obnovljena fasada kuće u stilu secesije

Najprostraniji i najlepši trg Temišvara je Trg ujedinjenja

Trg ujedinjenja je, čini mi se, najprostraniji. Centralnim delom dominira stub kuge, tačnije spomenik Svete Trojice, a oko njega kružno su postavljene bitne građevine iz XVIII i XIX veka, od kojih za nas Srpska pravoslavna crkva Vaznesenja Presvete Bogorodice, podignuta 1748. godine, Vikarijat srpske crkve, kao i Dom srpske zajednice. Takođe, na trgu se nalazi i nekadašnja bogataška četvrt, sa šarenim kućama kanonika u kojima se sada nalaze kafei i restorani koji su potpuno neočekivano vrveli od ljudi, kao i zaostavština Habzburške imperije Rimokatolička katedrala, podignuta 1744. godine. Pored njih tu su i Dom Salomona Bruka, koji odiše elementima secesije, a u čijem prizemlju se nalazi stara apoteka sa originalnim inventarom, kao i Barokni dvorac

Nakon što smo završili divljenje Trgom ujedinjenja, zašli smo u jednu od sporednih ulica, gde je takođe bilo poprilično živo. Nastavili smo ka autu, kako bismo pronašli put do našeg smeštaja i odmorili za sutrašnji nastavak putovanja u srce Transilvanije.

Temišvar
Temišvar
Temišvar
Temišvar

Utisci

Za ovo kratko vreme videli smo uži centar grada. Ranijih godina, prošetala sam i do Begeja, potom obišla bastion Marije Terezije iz XVIII veka u kome je smešten deo Muzeja Banata, dvorac Hunjadi, te videla još nekoliko manje poznatih temišvarskih crkvi. I naravno prošetala Iulius mall-om – najvećim tržnim centrom u Temišvaru. 

Definitivno sam mišljenja da grad zaslužuje još nekoliko obilazaka. Tada bismo mogli zaći u njegove lepe parkove, poput parka ruža i botaničke bašte, obići sinagoge, prvu pivaru i okolinu Temišvara. A možda svratiti i do Arada.

Korisne informacije ukoliko planirate put u Rumuniju

Šta obići na putu za Temišvar

Od Beograda do Temišvara, ukoliko kao i mi birate put preko Pančeva i Vršca, te granični prelaz Vatin – Moravita za 160 km automobilom ćete putovati nešto manje od tri sata.

Da bi vam put bio zanimljiviji, predlažem da posetite ruinu dvorca grofa Bisingena, koja se nalazi na glavnom magistralnom putu u selu Vlajkovac, pa napravite i predah, te ručate u restoranu Dinar u Vršcu.

Informišite se o uslovima za ulazak u Rumuniju

Tokom oktobra za ulazak u zemlju bio je potreban samo sertifikat o vakcinaciji bilo kojom vakcinom dostupnom u Srbiji. U tom periodu Rumunija je bila prva na spisku zemalja u okruženju sa najnepovoljnijom epidemiološkom situacijom. Međutim, mi smo za taj detalj saznali tek kada smo već debelo bili u srcu Transilvanije. 

Ako i u takvoj situaciji odlučite da putujete, savetujem da pre polaska na put, zbog aktuelne pandemije, na sajtu Ministarstva spoljnih poslova proverite uslove ulaska u Rumuniju ili bilo koju drugu zemlju u tom trenutku. 

Konkretno mi svaki put prilikom provere imamo jedan korak više, a to je provera uslova za ulazak makedonskih državljana. Ovog puta pogodilo se da i srpski i makedonski državljani mogu istovremeno ući u Rumuniju pod sličnim uslovima, pa smo situaciju koja nam se pružila i iskoristili da otputujemo u Transilvaniju.

Na graničnom prelazu prekidamo srpskog graničara u nameri da ode na pauzu i uz jedno njegovo: „Hajde još vas da pustim“, za ne više od jednog minuta našli smo se na rumunskoj strani. Kod Rumuna prazno. Nijedno vozilo na vidiku. Predajemo pasoše i potvrde o vakcinaciji. Uz vidno vrpoljenje pri pregledu dokumenata, graničar nikako da nam vrati pasoše. U kućicu mu pristiže i drugi kolega u pomoć. Da ne bude zabune, odmah ću vam reći: „Ne, nismo bili ni u kakvom prestupu“, već je po mom skromnom mišljenju problem napravio QR kod na potvrdi za vakcinaciju koju čitači EU tada nisu bili u mogućnosti da iščitaju. Pola sata kasnije pustili su nas da pređemo granicu. 

Pomerite kazaljke na satu

Na komandnoj tabli automobila sat podešavamo na +1h unapred i dok gledamo kako sunce zalazi nad ravnicom Banata, krećemo se ka Temišvaru.

Kupite vinjetu neophodnu za vožnju rumunskim putevima

U Rumuniji je za vožnju, bilo magistralnim ili pak auto-putem, neophodna vinjeta. Nju možete kupiti u kiosku odmah nakon graničnog prelaza, ali bih vam ipak preporučila kupovinu vinjete online na zvaničnom sajtu njihovih puteva.

U ponudi imaju vinjetu za 7, 30 i 90 dana, kao i za 12 meseci. Cena vinjete za automobil u periodu od 7 dana je 3 EUR i ona se ne menja već godinama, dok je cena vinjete za 30 dana 7 EUR. Ostale kombinacije i cene su transparentno navedene na sajtu, pa ukoliko su vam potrebne, možete ih i pogledati. 

Plaćanje se vrši karticom, a nakon što sistem registruje uplatu (u našem slučaju uvek u roku od par sekundi), vinjetu vam dostavljaju u elektronskom obliku na e-mail adresu koju ste uneli prilikom kupovine. 

Ne morate je štampati, već je samo sačuvajte u telefonu. Ukoliko znate da u putu nećete imati pristup internetu, moj savet je da uradite Print Screen dokumenta ili da sačuvate PDF dokument u folderu telefona koji će vam biti pri ruci. Mi do sada nismo bili u situaciji da nas je iko zaustavio i tražio da pokažemo vinjetu, što ne znači da će svi biti te sreće. Ukoliko vinjetu nemate sledi kazna.

Odlučite koji internet ćete koristiti

Usled korišćenja mapa i navigacije, rezervacije smeštaja ili poziva i slanja poruka preko Vibera, u inostranstvu nam je gotovo uvek neophodan internet. Pre polaska na ovaj put nismo imali vremena za istraživanje lokacija u Temišvaru gde bismo mogli pazariti rumunsku SIM karticu, a čak i da jesmo poslovnice u tom trenutku kada smo mi stigli u Temišvar nisu radile. Kako nam je internet trebao po prelasku granice, aktivirali smo Telekomov dodatak Roming Net 1, u okviru koga za prenos podataka u inostranstvu imate na raspolaganju 1GB po ceni od 999 dinara. Pre nego što istekne, možete ga koristiti 10 dana. Nakon svega, reći ću samo da smo dodatak od 1GB već sutradan ujutru u potpunosti iskoristili, pa smo samim tim bili prinuđeni da aktiviramo još jedan, sa kojim se desila ista stvar – potrošili smo ga dan kasnije.

Stoga bih vam ipak savetovala da ukoliko u Rumuniji boravite više od jednog dana, kupite njihovu SIM karticu za mobilni internet. Verujem da će ta kupovina biti isplativija. 

Ono šta svakako moram napomenuti jeste to da smo mi imali konstantno aktivan hot spot (dva telefona su istovremeno koristila taj 1 GB), plus uključenu mapu i lokaciju na telefonu, što dovodi do zaključka da ukoliko imate nameru na ovaj način eksploatisati telefone, svakako razmislite o inostranoj SIM kartici.

Promenite novac

U Rumuniji je zvanična valuta Lej (RON). U vreme kada smo mi boravili u Transilvaniji za 1 EUR mogli ste da dobijete 4,96 Leja. U Temišvaru nismo menjali novac, jer nam nije trebao, ali u Hunedoari i Sibinju jesmo. U menjačnici na koju smo mi naišli nisu uzimali proviziju.

Rezervišite smeštaj

Smeštaj smo rezervisali putem booking-a, pre nego što smo ušli u Rumuniju, dok smo se gostili u restoranu Dinar. U pitanju je Urseni Studio Apartment. Nalazi se van centralnog gradskog jezgra i preporučujem ga ukoliko dolazite kolima. Izuzetno je lepo sređen, nameštaj je nov i funkcionalan, a vlasnik govori pomalo srpski jezik, budući da je isti učio u školi. Parking ispred smeštaja je obezbeđen. U vreme kada smo mi bili u smeštaju, glavna ulica je bila pod rekonstrukcijom, pa je okolina, posebno noću izgledala sablasno. Cena noćenja za dve osobe bila je 30 EUR.

Urseni studio
Urseni studio
Urseni studio
Urseni studio
Za više fotografija pratite me i na Instagramu...

Svi tekstovi i fotografije na blogu, kao i Instagram i Facebook profilu Putovanja iz mog pera podležu autorskim pravima, te samim tim njihovo preuzimanje, kopiranje i korišćenje bez eventualne saglasnosti nije dozvoljeno.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *